Boreout je stanje emocionalne iscrpljenosti, nedostatka motivacije i gubitka interesa za posao koje nastaje zbog dugotrajne izloženosti monotonim, neizazovnim i nezadovoljavajućim radnim zadacima. Boreout nije samo neugodan osjećaj, već je ozbiljan problem koji može utjecati na fizičko i mentalno zdravlje zaposlenika.
Nedostatak stimulacije i izazova na poslu nerijetko dovodi do osjećaja beskorisnosti, tuge i anksioznosti. Također, zaposlenici koji se osjećaju dosadno i neproduktivno na poslu mogu razviti nisko samopouzdanje i samopoštovanje, a nedostatak motivacije i ciljeva može dovesti do smanjenja produktivnosti i želje za obavljanjem posla. Stres i tjeskoba povezani s boreoutom često dovode do fizičke iscrpljenosti, problema sa spavanjem, a dugotrajna izloženost stresu i negativnim emocionalnim stanjima može oslabiti imunološki sustav i povećati rizik od razvoja raznih psihosomatskih i kroničnih bolesti.
Stoga, ne iznenađuje da istraživanja pokazuju da je boreout jednako štetan kao i burnout. Boreout povećava vjerojatnost odlaska zaposlenika iz organizacije, smanjuje kreativnost i inovativnost te dovodi do povećanja apsentizma, prezentizma i cyberloafinga (provođenje vremena na internetu i društvenim mrežama za vrijeme radnog vremena).
Kako prepoznati boreout?
Boreout se može manifestirati na različite načine, ovisno o individualnim karakteristikama zaposlenika, njihovim očekivanjima i potrebama, ali i kulturi i uvjetima rada u organizaciji. Ponekad ga je teško prepoznati jer ga neki zaposlenici uspješno maskiraju kao prividnu zaposlenost. Naime, zaposlenici najčešće pokušavaju stvoriti dojam da su zauzeti i vrijedni, iako zapravo nemaju dovoljno posla ili ga obavljaju bez interesa. Neki od najčešćih znakova boreouta su:
- nedostatak interesa, entuzijazma i inicijative za rad
- nedostatak koncentracije i fokusa
- osjećaj beskorisnosti, nedostatak svrhe u radu, frustracija i apatija
- smanjenje kvalitete rada; povećanje grešaka i propusta u radu
- povećanje konflikata i neslaganja s nadređenima ili kolegama
- povećana želja za promjenom posla ili karijere
- često odgađanje ili izbjegavanje zadataka
- povećana razdražljivost, tjeskoba ili depresija
Boreout i angažiranost zaposlenika
Angažiranost zaposlenika je jedan od najvažnijih pokazatelja uspješnosti organizacije. Angažiranost zaposlenika se odnosi na mjeru u kojoj su zaposlenici posvećeni, uključeni i entuzijastični u vezi svog posla i na razinu identificiranja s organizacijom i ciljevima. Angažirani zaposlenici rade strastveno, osjećaju povezanost s tvrtkom, pokreću inovacije i pokreću organizaciju.
Boreout je jedan od najvećih neprijatelja angažiranosti zaposlenika jer dovodi do smanjenja zadovoljstva poslom i narušava dobrobit zaposlenika te tako ima negativne posljedice i za zaposlenike i za organizacije. Naravno, boreout se može prevenirati samo ako organizacija ima uvid u prave motivatore zaposlenika. Pravi uvid u motivatore moguće je dobiti u kulturi povjerenja i otvorenosti u kojoj se zaposlenici osjećaju sigurno iznijeti sva svoja mišljenja i nezadovoljstvo, bez straha od negaitvnih posljedica. U takvoj je kulturi ključno da zaposlenici znaju da će biti podržani i da je organizacija spremna pronaći rješenje. Isto tako, informacije o motivatorima zaposlenika potrebno je prikupljati redovitom ispitivanjima stavova zaposlenika o radnom mjestu te sustavnim mjerenjem organizacijske klime i angažiranosti zaposlenika. Zaposlenici koji su u boreoutu obično imaju nisku razinu angažiranosti i negativnu percepciju organizacijske klime.
Kako spriječiti boreout i potaknuti angažiranost zaposlenika?
Svrha posla je jedan od ključnih faktora koji utječu na motivaciju, zadovoljstvo i angažiranost zaposlenika. Svrha posla odnosi se na osjećaj da rad ima smisla, da doprinosi nečemu što je zaista važno i da je u skladu s osobnim vrijednostima i ciljevima. Zaposlenici koji osjećaju da je njihov posao svrhovit pokazuju veću psihofizičku dobrobit, zadovoljniji su i motiviraniji u svom radu te posljedično imaju bolje rezultate i veću lojalnost prema organizaciji. S druge strane, zaposlenici koji ne vide svrhu u svom poslu skloniji su doživljavati boreout koji se javlja kada zaposlenici osjećaju da njihov rad nema smisla, vrijednosti ili utjecaja.
Kako bi spriječile boreout i potaknule angažiranost, organizacije trebaju:
- Pružiti zaposlenicima izazovne i raznolike zadatke koji odgovaraju njihovim vještinama, interesima i potencijalu
- Može uključivati: Delegiranje odgovornosti, omogućavanje autonomije, poticanje kreativnosti i inovativnosti, stvaranje mogućnosti za učenje i razvoj te pružanje povratnih informacija o napretku.
- Stvoriti smisao i svrhu rada
- Može uključivati: Objašnjavanje kako posao zaposlenika doprinosi široj viziji i misiji organizacije, povezivanje rada s vrijednostima i ciljevima organizacije te priznavanje doprinosa i postignuća zaposlenika.
- Poticati socijalnu podršku i povezanost među zaposlenicima
- Može uključivati: Promicanje timskog rada, suradnje i komunikacije među kolegama te stvaranje otvorene radne atmosfere temeljene na povjerenju.
- Brinuti o dobrobiti i ravnoteži zaposlenika
- Može uključivati: Pružanje fleksibilnosti u radnom vremenu i mjestu rada, osiguravanje adekvatnih pauza i odmora, promicanje zdravih navika i životnog stila te pružanje podrške za rješavanje osobnih ili profesionalnih problema.
Boreout i angažiranost zaposlenika su dvije strane iste medalje. Ako želimo imati zadovoljne, motivirane i produktivne zaposlenike, moramo im pružiti zanimljiv, izazovan i smislen posao, koji će im omogućiti da ostvare svoj puni potencijal i doprinesu uspjehu tvrtke. To je ulaganje koje se višestruko isplati i vraća.
