Suočene s ekonomskim ograničenjima i potrebom za maksimizacijom učinkovitosti, organizacije analiziraju svoje resurse i strategije kako bi identificirale područja u kojima tehnologija može donijeti ključne prednosti. Baš kao i organizacije, HR timovi se okreću korištenju naprednih AI alata kako bi povećali učinkovitost, optimizirali troškove i unaprijedili produktivnost. Jedan od načina korištenja AI alata u upravljanju ljudskim potencijalima je digitalizacija selekcijskog procesa.
Kako HR koristi AI?
Potencijal AI alata u HR-u najočitiji je u procesima automatizacije zadataka. To omogućuje recruiterima da se umjesto na rutinske, fokusiraju na strateške aktivnosti poput izgradnje odnosa s kandidatima, dublje procjene njihovih potencijala i unaprjeđenja efikasnosti selekcijskih procesa.
U 2025. godini umjetna inteligencija nastavlja s transformacijom tradicionalnih HR procesa, uvodeći nove prilike, ali i izazove. Za povećanje učinkovitosti zapošljavanja i poboljšanje iskustva kandidata ključno je pratiti trendove, ali i pravilno primjenjivati nove tehnologije.
AI u recruitmentu
Umjetna inteligencija i njezine prednosti značajno su ubrzale različite faze procesa zapošljavanja. Njena primjena uključuje headhunting kandidata, automatizaciju kroz sequencing, evaluaciju životopisa, rangiranje kandidata te usporedbu njihovih vještina s potrebama radnog mjesta. Moderni AI alati olakšavaju komunikaciju s kandidatima i organizaciju sastanaka, omogućuju transkripciju i analizu intervjua, ali mogu i doprinijeti prepoznavanju potencijalnih rizika kod kandidata.
Human Capital Management (HCM) platforme se temelje na algoritmima umjetne inteligencije. Posebno su korisne u selekcijskim procesima s velikim brojem prijava jer značajno ubrzavaju identifikaciju najprikladnijih kandidata. No postoje i značajna ograničenja korištenja takvih algoritama.
Ključni problemi uključuju nedostatak ljudskog faktora u procjeni mekih vještina, motivacije i osobnosti kandidata te mogućnost pristranosti algoritama. Naime, ako su podaci korišteni za treniranje AI sustava pristrani prema spolu, rasi, dobi ili drugim čimbenicima, algoritmi mogu reproducirati te iste pristranosti. Uz to, sustavi koji se oslanjaju na ključne riječi često mogu previdjeti kvalificirane kandidate koji koriste drugačije izraze u životopisima.
Kako nadvladati izazove koje donosi umjetna inteligencija?
Kako bi AI alati bili što pravedniji i pouzdaniji, važno je koristiti raznolike izvore podataka tijekom treniranja algoritama, redovito ih evaluirati i revidirati te osigurati da ne favoriziraju određene demografske skupine. Iako ove mjere mogu smanjiti pristranost, ljudski faktor ostaje ključan za donošenje najvažnijih odluka u procesu zapošljavanja. Ljudski faktor ostaje ključan i u procesu procjene kandidata. Naime, psihologijsko testiranje ostaje važan alat koji se koristi kako bi se procijenilo koliko dobro će se kandidat uklopiti u korporativnu kulturu, što AI alati za automatizaciju ne mogu procijeniti.
Važno je napomenuti da neke AI tehnologije trenutačno imaju ograničenu primjenjivost na tržištima Hrvatske i regije gdje se poslodavci suočavaju s kroničnim nedostatkom radne snage – od nisko do visokokvalificiranih radnika. U takvim uvjetima broj prijava često nije dovoljan za primjenu sofisticiranih AI modela. Zato na domaćem tržištu rada presudne ostaju tradicionalne metode regrutacije i izravne komunikacije s kandidatima.
Umjetnu inteligenciju koriste i kandidati!
Još jedan izazov primjene umjetne inteligencije s kojim se u procesu zapošljavanja susreću recruiteri je povećani broj prijava na oglase. Naime, kandidati sve češće koriste AI alate za sastavljanje životopisa i motivacijskih pisama, a pri tome ih prilagođavaju specifičnim oglasima na koje se prijavljuju. Uz AI alate kandidati mogu precizno uskladiti dokumente za prijavu na oglas prema ključnim riječima i zahtjevima navedenim u opisu poslova i traženim kompetencijama pa ovaj trend rezultira umjetno povećanim brojem kvalitetnih prijava.
Prijaviti se na oglas za posao danas je jednostavnije i brže nego ikada prije. Zahvaljujući automatizaciji i AI tehnologiji kandidati mogu u kratkom roku poslati više prijava, a to povećava obujam posla za recruitere.
Tvrtke trebaju razvijati strategije za aktivno privlačenje kandidata
Zbog promjena i izazova koje donosi korištenje AI tehnologija recruiteri, ali i organizacije se usmjeravaju na proaktivnu regrutaciju i aktivan pristup kandidatima. Više nije dovoljno čekati da najbolji kandidati pronađu oglase i prijave se – organizacije danas kontinuirano razvijaju strategije kako bi aktivno tražile i privukle talente. Aktivan pristup kandidatima na tržištu i employer branding su temelji na kojima organizacije grade prepoznatljivost svojih radnih mjesta.
Ovaj pomak prema aktivnoj regrutaciji odnosi se na širok raspon pozicija, od administrativnih do rukovodećih i stručnih. Kako bi pronašli kandidata koji odgovara radnom mjestu, recruiteri koriste AI za pretraživanje i analizu podataka o kandidatima iz različitih izvora, kao što su profesionalne mreže i baze podataka. Tako identificiraju talente prije nego što se oni prijave na otvorene pozicije. Zato je umjetna inteligencija postala alat koji ne samo da ubrzava administrativne procese, već mijenja i sam način zapošljavanja. Zahvaljujući ovim prednostima i utjecaju AI tehnologije, naglasak u regrutacijskim procesima će u narednim godinama biti na personaliziranom i strateškom pristupu svakom kandidatu.
Kako AI koriste hrvatske tvrtke
Primjena umjetne inteligencije u hrvatskim organizacijama je sve češća i kreativnija. Podaci pokazuju kako je tijekom prošle godine oko 50% poduzeća koristilo AI, najčešće u područjima analitike podataka, chatbotova, virtualnih asistenata i automatizacije procesa. Unatoč tome, dvije trećine poduzeća još uvijek nema jasno razvijen plan ili strategiju za uvođenje umjetne inteligencije.
Sustavan pristup umjetnoj inteligenciji trebao bi uključiti planiranje njene upotrebe u skladu s dugoročnim ciljevima organizacije, ali i redovitu evaluaciju algoritama te integraciju ljudskog faktora u proces donošenja odluka. Uz strateški pristup, hrvatske bi organizacije mogle koristiti umjetnu inteligenciju ne samo za povećanje učinkovitosti i financijske uštede već i za razvoj održivih poslovnih praksi koje će osigurati konkurentnost u globalnom okruženju.
