Mentalno zdravlje u radnom okruženju: OK je ne biti OK

Mentalno zdravlje prestalo je biti tabu tema. U nekom trenutku svog života, gotovo svatko doživi promjene svog mentalnog zdravlja zahvaljujući raznim stresorima koji mogu biti obiteljski, akademski ili pak onaj povezan s karijerom. Imajući to na umu, ne čudi da psihoterapeuti imaju liste čekanja do početka iduće godine.

O well-beingu se u zadnjih nekoliko godina puno priča pa i poslovni svijet sve više počinje prepoznavati važnost osiguravanja podrške svojim zaposlenicima. Istraživanja su pokazala da narušeno mentalno zdravlje smanjuje radni angažman, učinak na poslu i zadržavanje zaposlenika zbog čega poslodavci moraju kreirati podržavajuće organizacijske kulture i što zdravije radne okoline. 

Kako tvrtke pridonose mentalnom zdravlju?

Tvrtke trebaju prilagoditi svoje strategije. Mentalno zdravlje više nije samo pitanje HRa, već je pitanje različitosti, pravednosti i inkluzije (diversity, equity & inclusion – DEI) na razini cijele organizacije te samim time postaje i zasebna kategorija unutar DEI tematike. Naravno da promicanje self-care praksi i sufinanciranje psihoterapijskih susreta i employee assistance programa doprinosi većem osjećaju sigurnosti zaposlenika, međutim ključno je kreiranje otvorene i podržavajuće organizacijske kulture kako bi se benefiti maksimizirali.

Promjena kulture gdje je „okej ne biti okej“ i smanjivanje stigme kreće od samoga vrha – lideri i menadžment trebaju voditi svojim primjerom te ih trebamo dodatno osnažiti kako bi prakticirali empatično vodstvo. Takve primjere često vidimo kroz SELECTIO Future Resilience program gdje se i cijeli menadžment određenih organizacija uključio u promociju mentalnog zdravlja. 

Osim leading by example pristupa, prema relational-cultural teoriji, ključ u stvaranju otpornosti i psihološke sigurnosti facilitiran je kroz njegovanje odnosa s drugim ljudima. Dijeljenje vlastitih iskustava, postignuća i grešaka, te stavljanje u cipele svojih kolega dovodi do toga da kreiramo empatičnu i otporniju zajednicu. Iz tog razloga, kvalitetniji međuljudski odnosi unutar kompanije, poticani kroz grupe podrške, well-being programe ili neformalna druženja, dodatno doprinose mentalnom zdravlju pojedinaca.

Kako zaposlenici doprinose mentalnom zdravlju?

Iz prakse, a i provedenih Future Resilience radionica, možemo potvrditi da su zaposlenici jedva dočekali prostor u kojem se mogu izraziti autentično, sa svim svojim brigama i negativnim mislima koje su uobičajena i normalna stvar. Brojna istraživanja pokazuju nam da mogućnost da budemo autentični, zapravo stvara subjektivno sretnije i zadovoljnije pojedince. To nam je čisti dokaz da zaposlenicima trebamo omogućiti mjesto i vrijeme u kojem se mogu slobodno izraziti. Uostalom, unazad nekoliko godina primjećuje se sve veća potreba za dijeljenjem vlastitih iskustva i empatičnim slušanjem.

U vidu njegovanja mentalnog zdravlja, naglasak se treba stavljati i na povećanju samosvijesti te edukacije zaposlenika o preventivnim tehnikama. Kroz dostupne well-being programe, i kreiranje podržavajuće organizacijske kulture, zaposlenici usvajaju tehnike za prevenciju i suočavanje sa stresnim i neizvjesnim situacijama koje se događaju na svakodnevnoj razini.

Ključno je da naučene tehnike podijele sa svojim ukućanima i bližnjima te tehnikom snježne grude prosljeđuju tehnike za izgradnju otpornosti unutar svoje okoline. Kroz dijeljenje, stvara se veća povezanost s drugima, a samim time i bolje razumijevanje različitosti.

U kontekstu mentalnog zdravlja i dalje postoji stigma i emocija srama u pozadini, ali sve većom normalizacijom neugodnih emocija i popratnih mentalnih stanja, činimo dobro zajednici i smanjujemo prijašnji tabu.

Edukacije za mentalno zdravlje