Jedan od najnovijih trendova koji se pojavljuje u američkim tvrtkama koje nude fleksibilna radna mjesta je tihi odmor (eng. quiet vacationing). Istražili smo što je taj fenomen i zašto nastaje.
Što je tihi odmor?
Quiet vacationing ili "tihi odmor" pojava je u kojoj se zaposlenici pretvaraju da rade, a zapravo to vrijeme koriste baš kao što bi ga koristili da su na godišnjem odmoru. Prema ovogodišnjem istraživanju Harris Poll koje je obuhvatilo 1170 zaposlenih odraslih osoba u SAD-u, čak 38% anketiranih milenijalaca reklo je da su namjerno pomicali miš na ekranu kako bi izgledalo kao da rade (npr. koristeći mouse jiggler), a 37% je reklo da su uzeli slobodno vrijeme bez da su to dogovorili s poslodavcem. Ono što je još više iznenadilo je da jednak postotak ispitanika (37%) planira slanje e-mailova izvan radnog vremena kako bi ostavili dojam da rade puno i da rade prekovremeno.
Naravno, ovakva pojava dovodi do pada ukupne radne efikasnosti, dodatno smanjuje motivaciju, a može i potaknuti lošu atmosferu u timu. U nedostatku iskrene i otvorene komunikacije raste nepovjerenje između zaposlenika i nadređenih pa raste i pritisak kojeg menadžeri vrše nad članovima tima.
Zašto zaposlenici biraju tihi odmor umjesto godišnjeg odmora?
Kao jedan od ključnih razloga odlaska na tihi odmor ističe se nedostatak ravnoteže između poslovnog i privatnog života. Čak 49% ispitanika kaže da se osjećaju nervozno kada moraju poslodavca tražiti za godišnji odmor. Također, 31% ispitanika osjeća da moraju uvijek biti dostupni i prisutni. Zanimljivo je i da 81% ispitanika ističe da im želja za odmorom raste onoliko koliko im raste razina stresa na poslu.
Jasno je da zaposlenici koji su pod stresom i pritiskom traže načine kako održati vlastitu dobrobit (eng. wellbeing). Zato im odlazak na tihi odmor omogućava opuštanje i kvalitetno vrijeme s obitelji i prijateljima bez formalnog korištenja dana godišnjih odmora i straha od otkaza ili zaostajanja na poslu. Na ovaj način, zaposlenici vjeruju da prioritiziraju svoje mentalno zdravlje.
Važno je istaknuti da tihi odmor nije isto što i resenteeism. Ova je pojava nastala kombinacijom pojmova resentment i absenteeism, a odnosi se na zaposlenike koji nastavljaju raditi unatoč osjećaju nezadovoljstva ili niskoj angažiranosti. Za razliku od absenteizma gdje zaposlenici uzimaju slobodno vrijeme zbog nezadovoljstva, resenteeism se odnosi na zaposlenike koji ostaju prisutni fizički ili virtualno, dok su mentalno odsutni. Takvi se zaposlenici često osjećaju zarobljeni u monotoniji svojih svakodnevnih zadataka i mogu koristiti tihi odmor za bijeg od zamorne rutine.
(@thelastjoey / TikTok)
Tihi odmor rezultat je loše organizacijske kulture i strukture
Brojna istraživanja pokazuju da dobar dio zaposlenika ne iskoristi cijeli godišnji odmor i slobodne dane. Najčešći razlog je taj da su preopterećeni poslom pa osjećaju krivnju kada njihovi, jednako opterećeni, kolege trebaju preuzeti još i njihov dio radnih zadataka. Ako to uzmemo u obzir zajedno s razlozima zbog kojih zaposlenici odlaze na tihi odmor vidimo da je riječ o nedostatcima u organizacijskoj strukturi i organizacijskog kulturi.
Poslodavci trebaju poticati kulturu u kojoj je normalizirano korištenje godišnjeg odmora i uzimanje predviđenog slobodnog vremena. Pružanje jasnih i podržavajućih smjernica za odmor i mentalno zdravlje može smanjiti potrebu zaposlenika za tihim odmorom tijekom kojeg se neće u potpunosti odmoriti. Stvaranjem okruženja koje cijeni dobrobit zaposlenika i ravnotežu između poslovnog i privatnog, tvrtke mogu smanjiti temeljne uzroke resenteeisma i burnouta. Zaposlenici koji se osjećaju ugodno u korištenju godišnjih odmora mogu ostvariti kvalitetan (i nužno potreban) odmor što rezultira većim angažmanom i motivacijom.
Kako bi dodatno podržale mentalno zdravlje, organizacije mogu provoditi radionice koje pomažu zaposlenicima u nošenju s privatnim i poslovnim izazovima. Ako želite saznati kakve se radionice nude u Hrvatskoj pročitajte više o Future Resilience programu.
Vrlo je važno raditi i na otvorenoj i transparentnoj komunikaciji u cijelog organizaciji. Uz to, redovitim i kvalitetnim provođenjem ispitivanja angažiranosti i zadovoljstva zaposlenika moguće je otkriti kako zaposlenici doživljavaju svoj posao, nadređene i kolege, kako se uklapaju u radno okruženje i što utječe na njihovo (ne)zadovoljstvo.
Kako otkriti zbog čega zaposlenici odlaze iz naše tvrtke?
5 najčešćih grešaka u ispitivanju zadovoljstva zaposlenika
